Jantelagen – Životna mudrost sa Sjevera
U mnogim zemljama visoki prihodi su znak uspješnosti, međutim zašto i po čemu je Skandinavija drugačija? Jantelagen odnosno Jante zakon nije dio državnih zakona, ali jest zakon građana Skandinavije. Usudimo li se reći da je u skandinavskim zemljama sramota pričati o osobnom postignuću? Što je Jante, kako je nastao i je li to razlog blagostanja i zadovoljstva nacije?
Društvena jednakost Skandinavije – mit ili istina?
Östermalm, kvart s unikatnim građevinama iz 18-og stoljeća i najbogatijim ljudima Stockholma. Ovdje su najskuplje nekretnine, automobili, jahte, restorani i najekskluzivniji dućani. “Osjećam se nelagodno pričati o tome jer to je hvaljenje samog sebe.”, jedan je od mnogih komentara zbog kojeg stanovnici Östermalm ne komentiraju svoje bogatstvo niti uspjehe. No, je li tako i s drugim stanovnicima, onih tanjeg novčanika?
Jantlagen promiče ideju društvene jednakosti u kojoj nitko nije bolji od drugog, a bilo kakvo hvalisanje se smatra neprikladnim. L. A. Åkerström
Jantelagen, Janteloven, Jante laki ili Jantelögin nije stvarni zakon, nego je potekao iz satirične novele, En flykting korsar sitt spår, napisane 1933. autora Aksel Sandemose. Radnja novele odvija se u izmišljenom selu Jante u Danskoj u kojem se od svih pojedinca očekuje da svoj identitet podvrgnu grupi. Sandemose u satiri izruguje malograđane i tvrdi da su Danci sretan narod jer teže prosječnosti. Selom vlada 11 pravila, današnjih 11 pravila zakona Jante.
1. Ne smijete misliti da ste posebni.
2. Ne smijete misliti da ste bolji od nas.
3. Ne smijete misliti da ste pametniji od nas.
4. Ne smijete se uvjeravati da ste bolji od nas.
5. Ne smijete misliti da znate više od nas.
6. Ne smijete misliti da ste važniji od nas.
7. Ne smijete misliti da ste bolji od nas.
8. Ne smijete nam se smijati.
9. Ne smijete misliti da je ikome stalo do vas.
10. Ne smiješ misliti da nas nečemu možete naučiti.
11. Možda ne mislite da mi znamo ponešto o tebi.
Kada skandinavske zemlje navode svoje prednosti uvijek se ističe zdravstvena skrb, ravnopravnost spolova, dobrobit, dizajn, međutim nikada se ne spominje pojedinac ili poznata ličnost. Je li skandinavsko društvo homogenije i uspješnije zbog Jantelagen koji naglašava jednakost?
Skandinavske zemlje žele socijalnu klasnu demokraciju, no što to znači u praksi. Ako pričate o ugrađenom podnom grijanju u vikendici to nije hvaljenje jer mnogi imaju dvije nekretnine. S druge strane ako pričate o dva nova auta, to je hvaljenje. Međutim, ako je razgovor među osobama istog klasnog razreda, on je prihvatljiv jer se nitko ne osjeća boljim ili sposobnijim.
Ima li Jante budućnost?
Mnogi pretpostavljaju kako Jantelagen prakticiraju u provincijama, međutim stvarnost ukazuje na prisutnost u svim društvenim slojevima. Neovisno o dobu, spolu i društvenom razredu.
Koliko je Jantelagen zastupljen u društvu pokazuje reklama za Calsberg pivo, snimana u samozatajnom i poniznom Jante duhu. Cilj je prikazati Dansku i Calseberg u najboljem svjetlu, ali reklama završava s “Calsberg: Vjerojatno najbolje pivo na svijetu”. Danci time poručuju da su, ipak, najponosniji na svoju poniznost, Jante.
Što se događa s generacijom 21-og stoljeća, slijedi li i ona Jante zakon? Z generacija otvoreno se bori protiv usađene društvene norme i glasno zalaže za otvoren govor o bogatstvu i uspjehu. Mnogi Jante doživljavaju kao opsesiju ili korak dalje, zlostavljanje.
Ideja da smo svi jednaki je lijepa, ali to je samo ideja. Ako ja radim više od drugoga zašto nemam pravo biti ponosna. Nicole Falciani
“Mislim da bi nam svima bilo lakše kada bi Jantelagen nestao. Društvo bi bilo otvorenije kada bismo razgovarali o novcu. Lijepa je misao da smo svi jednaki isti, ali to ne funkcionira. Ako ja radim više od drugog, zašto nema pravo ponositi se time”, zaključuje Nicole Falciani, Instargam influencer.
Pristup instagramu, facebooku i ostalim društvenim mrežama imao je veliki utjecaj na stvaranje mišljenja Z generacije. Nove mreže su omogućile izdvajanje iz gomile. Odnosno, iznošenje vlastitog uspjeha u javnost koji je Z generacija objeručke prihvatila, ali i drugi poduzetni umovi.
Što sprječava Norvešku u start-up kulturi? Što poručujemo poduzetnicima ako ih učimo Jantelovenu? Moramo izgraditi kulturu ponosa i pozdraviti neuspjeh jer to je put do uspjeha, a ne janteloven. A. K. Traaseth, norveška poduzetnica.
Natalia Irribara, imigrantica iz Čilea, živi u Stockholmu i prihvatila je Jantelagen, “Mislim da je društvo Čilea narcisoidno. Gleda se auto, kuća, akademsko postignuće, koliko si lijep… Ovdje je drugačije, moj susjed fotograf je postigao veliki uspjeh, ali nikada ne priča o tome. Sviđa mi se Jantelagen jer ne promiče materijalizam.”.
U Skandinaviji ste slobodni raditi što god želite dokle god ste kao i svi drugi i ne ističite se. I zapamtite, nikada se ne radi o vama, zapravo se uvijek radi o nama!
Ako vam se sviđa ideja jantelagen i željeli bi saznati više, možete pronaći na sljedećem linku.
Foto: Pixabay