Gaslighting: Kako prepoznati emocionalnu manipulaciju i zaštititi se
Termin “gaslighting” dolazi iz kazališne drame “Gas Light” (1938.) i kasnije filmske adaptacije (1940. i 1944.). Radnja se odvija u Londonu, a priča je o mladnom bračnom paru i manipulaciji u svrhu postizanja potpune kontrole. Muž se koristi raznim načinama kako bi njegova žena počela sumnjati u svoj vlastiti razum, kao prigušivanje svjetla plinskih svjetiljki, a potom uvjeravanje da umišlja promjenu svjetline.
Gaslighting je oblik psihološke manipulacije u kojem jedna osoba sustavno navodi drugu da sumnja u vlastitu percepciju, pamćenje ili zdrav razum.
Osoba izložena gaslightingu postupno gubi povjerenje u sebe i postaje sve ovisnija o manipulativnoj osobi kako bi definirala „što je stvarno“. Posljedice ovog zlostavljanja su neosporne, a osim niskog samopouzdanja te anksioznosti i depresije, zlostavljana osoba razvija osjećaj nemoći zbog čega gubi mogućnost donošenja odluka te postaje ovisna o osobi koja cijelo vrijeme manipulira njome.
U partnerskom odnosu, gaslighting dovodi do neravnoteže moći jer jedna osoba preuzima dominantnu ulogu, a druga postaje emocionalno iscrpljena i nesigurna. Veza prestaje biti prostor sigurnosti i povezanosti te postaje teren na kojem jedna osoba diktira stvarnost. Da bi bolje razumijeli ovu tematiku te zašto i kako sve počinje, napisala sam nekoliko primjera od djetinjstva do partnerskog odnosa u odrasloj dobi. Također, to što postoji razumiijevanje koje je ekvivalentno činjenici da su 2+2=4, to ne znači da trebaš ostati u takvom odnosu!
Gaslighting vs. “moram biti u pravu”
Razlog zbog kojeg sam počela pisati ovaj tekst je jedan primjer koji me naveo na razmišljanje koja je razlika između moram biti u pravu i gaslightinga. U trenu, dok sam čitala primjer osobe koja mora biti u pravu, ostala sam zbunjena i pitala se ima li taj primjer elemente gaslightniga? To me navelo na dublje istraživanje ove teme, a kako je vrijeme odmicalo dojma sam da se ovo često i u blažim oblicima ponavlja u odnosima, a da ni jedna strana nije svjesna što se zapravo dešava. Pa možda je najbolje krenuti od početka i zašto je ovaj tekst nastao.
Primjer moram biti u pravu: Petra i Ivan razgovaraju o kupovini automobila
Petra: Sviđa mi se ovaj model, mislim da bi nam bio dobar izbor.
Ivan: Ne, to nije dobar model. Nisi dovoljno istražila, ja znam više o tome.
Petra: Ali gledala sam recenzije i svi hvale ovaj auto.
Ivan: Ma ne znaš ti kako se to procjenjuje. Ja ću odlučiti.
Ivan ne pokušava Petru uvjeriti da je ona u krivu na način da gubi povjerenje u svoje misli. Ivan ne može i ne želi prihvatiti njezino mišljenje koje vrijedi jednako kao njegovo. Zato u razgovorima on dominira, umanjuje njezine odluke i često je “stručnjak za sve”. Petra se osjeća omalovaženo, ali ne sumnja u stvarnost, ona sumnja u svoju vrijednost u vezi.
Ivanov cilj je zaštiti svoj ego i kontrolirati osjećaj sigurnosti kroz drugu osobu. On ni u jednom trenu ne manipulira sa stvarnosti i kako Petra doživljava stvarnost. Petra je ponižena, ali zna da je u pravu.
Gaslighting je manipulativna taktika kojom jedna osoba nastoji natjerati drugu da posumnja u vlastitu percepciju, sjećanja ili emocije, često s ciljem stjecanja kontrole nad njom.
Primjer gaslightinga: Petra i Ivan razgovaraju o autu, ali Ivan koristi gaslighting
Petra: Sviđa mi se ovaj model, mislim da bi nam bio dobar izbor.
Ivan: Ti si već zaboravila da sam ti rekao da je taj model loš. Jesmo li mi uopće pričali o ovome? Mislim da si nešto pobrkala.
Petra: Jesmo, prije nekoliko dana si rekao da ćemo zajedno odlučiti.
Ivan: Nikada to nisam rekao. Ti stalno izmišljaš stvari, stvarno ne razumijem zašto.
Petra: Ali sigurna sam da smo pričali o tome…
Ivan: Evo opet, uvijek preuveličavaš i dramatiziraš. Zato i ne možemo normalno razgovarati.
Ovdje Ivan umanjuje Petrino mišljenje i pokušava ju uvjeriti da ne pamti ispravno, a percepcija joj je nepouzdana. Navodi ju da nije dobro razumijela, vidjela, čula, a na bilo koji oblik suprostavljanja govori joj da je preosjel+tljiva, paranoična i dramatizira. Petra ne samo da se osjeća omalovaženo, već se osjeća zbunjeno i pita: „Jesam li stvarno nešto pobrkala? Možda nisam u pravu?“. To je gaslighting, cilj je da druga osoba posumnja u stvarnost.
Ivan svjesno ili nesvjesno pokušava narušiti Petrinu percepciju stvarnosti kako bi zadržao kontrolu nad odnosom. Kako bi imao kontrolu partner treba izgubiti povjerenje u vlastite misli, sjećanja i osjećaje.
Zašto ljudi koriste gaslighting?
Osoba koja koristi gaslighting može biti svjesna, ali češće je nesvjesna da to radi namjerno. Mnogi gaslighteri su odrasli u okruženju u kojem su doživjeli manipulaciju, kontrolu ili emocionalnu hladnoću. Postoji nekoliko mogućih uzroka:
- Djetinjstvo u kojem je ljubav bila uvjetovana
Ako je dijete naučilo da mora negirati vlastite emocije kako bi zadovoljilo roditelja, kasnije u životu može koristiti iste strategije kako bi zadržalo kontrolu nad drugima. Čini mi se da je moja generacija odrastala uz izjave roditelja “ako me voliš, napraviti ćeš…”, pitam se kolike posljedice je to ostavilo na nama… - Odrastanje uz dominantnog roditelja
Ako je dijete svjedočilo roditelju koji je manipulirao partnerom, može nesvjesno preuzeti isti obrazac ponašanja. Huh, ako pričamo u aspektu muško-ženskih odnosa i ovom patrijahalnom društvu, možemo vidjeti u kojem smjeru ovo vide i kako se obrasci prenose s generacije na generaciju i javno svjedočimo primjerima transgeneracijske traume. - Nesigurnost i strah od gubitka moći
Osobe koje se boje gubitka kontrole često koriste gaslighting kao obrambeni mehanizam kako bi zadržale dominaciju u odnosu. Često gubitak kontrole za takve osobe znači potpuno raspadanje pa čak i nestajanje jer su i same bile izložene strogom i kontrolirajućem djetinjstvu. - Nerazvijena emocionalna inteligencija
Neki gaslighteri nisu svjesni emocionalnih potreba drugih jer nisu povezani sa sobom i ne mogu osjetiti svoju emocinalnu potrebu pa koriste manipulaciju jer je to jedini “način” kako se mogu povezati s drugom osobom.
Gaslighting opisuje emocionalnu manipulaciju jedne osobe koja želi kontrolirati drugu umanjujući njezinu percepciju stvarnosti.
Neuroznanstvena istraživanja sugeriraju da osobe koje koriste manipulaciju mogu imati:
- Pojačanu aktivnost u amigdali, dijelu mozga koji regulira strah i obrambene reakcije. Oni mogu nesvjesno doživljavati neslaganje kao prijetnju i odgovarati manipulacijom kako bi vratili kontrolu.
- Disfunkcionalnu povezanost prefrontalnog korteksa, koji je odgovoran za donošenje odluka i empatiju. To znači da ne percipiraju način na koji njihovo ponašanje šteti drugima.
- Visoku razinu kortizola i nisku razinu oksitocina, hormona povezanih sa stresom i bliskošću, što znači da imaju poteškoća s uspostavljanjem sigurnih emocionalnih odnosa.
Primjeri gaslightinga iz svakodnevnog života
Ponekad mi se čini da ljudi kada su ovakve teme često odlaze u dvije krajnosti ili počnu preispitivati svaku svoju misao i stavljati kvačice tamo gdje ih nema ili negiraju jer su sve to gluposti i ljudima treba dati motiku da rade, a ne troše vrijeme na nešto što ionako nikome ne služi. U oba slučaja to je znak emotivne nezrelosti, nepoznavanja samog sebe i jedne duboke nesvjesnosti. Znači li to da su takvi ljudi žrtve gaslightinga? Nipošto! Gaslighting je kao i svako drugo zlostavljanje, nešto što se ponavlja učestalo.
1. Roditelj-dijete gaslighting
Ivan: Mama, zašto si rekla da me ne voliš kad sam bio tužan?
Mama: Ja ti to nisam nikad rekla. Otkud ti to uopće, opet umišljaš! Kod tebe je samo drama, tebi čovjek ne može ništa reći, ti odmah dramiš!
Roditelj odbacuje stvarnost djeteta i svojim riječima ga tjera da posumnja u svoje emocije i sjećanja. Ovako dugoročno ponašanje roditelja i negiranje stvarnosti djeteta, razvija nesigurnost, a odrasloj dobi osoba uvijek traži vanjsku potvrdu svoje percepcije.
2. Gaslighting u partnerskom odnosu
Barbara: Osjećam se ignorirano kad koristiš telefon dok razgovaram s tobom.
Ivan: Zašto opet moraš izmišljati stvari i raditi probleme tamo gdje ih nema? Ja tebi uvijek posvećujem pažnju. Evo, ajde reci kada ti nisam posvetio pažnju? Ti i tvoja osjetljivost. Ne razumijem što hoćeš, kao da po jajima hodam da se gospođa ne bi uvrijedila.
Barbara: Nije stvar u pažnji, nego u mom osjećaju da se osjećam ignorirano. Svaki put kad razgovaramo ti uzimaš mobitel
Ivan: To naprosto nije istina. Ja ne znam otkud ti smišljaš sve te stvari. Kako se možeš osjećati ignororano, ako sam ja tu?
Ivan ne samo da negira Barbarin osjećaj, već je i etiketira kao “preosjetljivu”. Nakon duljeg izlaganja ovakvoj komunikaciji, Barbara počinje vjerovati da su njezine emocije iracionalne i nepouzdane.
Kako se zaštititi od gaslightinga?
Odnos koji nisam spomenula, a koji često nosi elemente “moram biti u pravu i blagi gaslightning” je odnos poslodavac i zaposlenik. Nećemo ulaziti u elemente narcizma i psihopatske obrane koji su ekstremno prisutni u poslovnom svijetu, toliko da se mnoge osobine narcizma prikazuje kao vrline i vještine uspješnog čovjeka. Međutim, i dalje postoje poslovni subjekti i korporacija koje posluje po principu strahovlade, kažnjavanja i “moja je zadnja jer ja znam bolje”. Što se tiče gaslightinga, sigurna sam da postoji kako u javnom tako i u privatnom sektoru, samo se provlači niz radar jer ljudi nemaju svijest o ovome.
Gaslighting u poslovnom svijetu ne izgleda uvijek dramatično, često je suptilan, kontinuiran i umotan u “poslovne forme”. Jako me ovo intrigiralo pa sam nastavila sa istraživanjem i otkrila kako se u poslovnom svijetu prikriva pod krinkom profesionalnosti, timske dinamike ili poslovne hijerarhije. Ali njegove posljedice su stvarne: pad samopouzdanja, emocionalna iscrpljenost, anksioznost i povlačenje iz tima.
Što ti možeš napraviti ako si dio takvog sustava? Osim što će mnogi reći “daj otkaz”, sada uzimamo u obzir xyz razloga zašto ne možeš dati otkaz. Pa makar razlog bio strah od počinjanja ispočetka i to je dovoljan razlog. U ovom tekstu i na ovom web prostoru ne umanjujemo razloge, nego tražimo načine kako čuti svoje potrebe i olakšati si putovanje, pogotovo kada si u procesu promjene.
Ako osjećaš da druga osoba ne može prihvatiti tvoje mišljenje: to je znak problema s komunikacijom.
Ako osjećaš da druga osoba narušava tvoju percepciju stvarnosti: to je znak manipulacije i potencijalno toksičnog odnosa.
Vjeruj svojim osjećajima: Ako se osjećaš zbunjeno ili nesigurno, vjerojatno je to znak da nešto nije u redu.
Bilježi događaje: Pisanje dnevnika može ti pomoći održati jasnoću u vezi stvarnosti.
Postavi granice: Ne moraš dokazivati svoju stvarnost drugoj osobi.
Potraži podršku: Razgovor s prijateljima, obitelji ili terapeutom može ti pomoći jasnije vidjeti stvari i događaje oko sebe.
Razmotri prekid odnosa: Ako se manipulacija nastavlja i nema promjene, tvoje mentalno zdravlje je prioritet. Ti si sebi na prvom mjestu i ne, ovo nije sebičnost.
Gaslighting nije samo neslaganje u vezi činjenica, to je manipulacija koja ima ozbiljne emocionalne posljedice. Ako se osjećaš izgubljeno u vlastitoj percepciji, znaj da tvoji osjećaji vrijede. Prvi korak prema iscjeljenju je prepoznati što se događa i poduzeti korake kako bi se zaštitio/la.
Zdrava veza nije natjecanje u tome tko je u pravu. To je prostor u kojem oboje možete rasti, biti viđeni i osjećati se sigurno.
Ako prepoznaješ ove obrasce u svom životu, znaj da nisi sam/a. Potraži podršku i napravi prvi korak prema sigurnijim i zdravijim odnosima.
