Zdrav partnerski odnos: Kako izgraditi s ljubavlju i poštovanjem

O zdravim odnosima se malo priča, odnosno o odnosima se općenito malo priča. Kao da se podrazumijeva “čovjek to zna, s tim se rađa”. Međutim, istina je potpuno drugačija. Ako samo, jedan dan, slušaš ljude oko sebe, shvatiti ćeš da svi pričaju o istoj temi i o samo jednoj temi: odnosi! Odnos s partnerom, djecom, roditeljima, šefom, kolegama, sa sobom. Odnos s vremenom, novcem, autom. Ako ih pritom malo bolje slušaš, čuti ćeš da svi ti odnosi ne valjaju odnosno čuti ljude koji se ne čuju i ne razumiju. Mozak se razvija cijeli život, mijenjamo uvjerenja čime se stvaraju nove sinapse u mozgu, a ipak živimo nezdrave i nesvjesne odnose. Kako? Čovjek od rođenja gleda i upija odnose: roditeljski dom, okolina, tv, igrice, škola sve su to obrasci koje nesvjesno usvajamo i nažalost, mnogi su nezdravi. Ako je to istina, što ti možeš napraviti te kako prepoznati i postići zdrav partnerski odnos?

Što je zdrav partnerski odnos

Zdrav partnerski odnos nije savršen! Time želim istaknuti da zdrav odnos nije lišen konflikata, nesuglasica ili izazova. Što je suprotno mojem dugogodišnjem vjerovanja da se parovi u stabilnoj vezi ne svađaju ili razmišljaju drugačije. Moje vjerovanje nastalo je zbog odrastanja u okolini u kojoj se sve “rješavalo” visokim tonovima, lupanjem vratima te isključivim i zapovjednim zaključcima. Naravno, svaka strana je vukla na svoju stranu jer su strane bezgrješne, a ako se nećeš složiti sa suprotnom stranom znači da s tobom nešto nevalja. Moje dugogodišnje vjerovanje je zapravo logičan slijed i zato je važno istraživati i upoznavati sebe. Da bi razumjeli svoje odnose potrebno je otići u djetinjstvo i shvatiti koje zaključke ste ponijeli sa sobom u odrasli svijet i zašto danas živite baš takav partnerski odnos. Kada razumijete svoja vjerovanja i postupke, razvijate vlastitu emocionalnu stabilnost koja je temelj zdravih odnosa.

Zdrav partnerski odnos je način kako se nosimo sa izazovima: zajedno, s poštovanjem i razumijevanjem. U zdravom odnosu postoji sigurnost, emocionalna povezanost i prostor u kojem rastu oba partnera.

Znam da znaš da ništa nije isključivo i jednodimenzionalno, ali postoje znakovi po kojima možeš prepoznati zdrav odnos:

• Otvorena i iskrena komunikacija
  Otvoreno razgovaraš o svojim osjećajima bez straha da će te partner osuđivati ili odbaciti. Vi ne šutite, vi razgovarate, ako se osjećaš povrijeđeno ili neshvaćeno, reći ćeš svom partneru i zajedno ćete pronalaziti rješenje.
• Sigurnost i povjerenje
  Znaš da te partner neće namjerno povrijediti, manipulirati ili iznevjeriti. Sve što je namjerno spada u kategoriju zlostavljanje i gaslighting.
• Rješavanje sukoba s poštovanjem
  Neslaganja se ne pretvaraju u borbu moći. Umjesto vrijeđanja i krivnje, postoji spremnost na razgovor i kompromis. Možeš reći svom partneru: Ne slažem se, ali želim razumjeti tvoje razloge. Želim pronaći kompromis.
• Podrška umjesto kontrole
  Partner te podržava u tvojim ciljevima i snovima. Veseli se tvojim uspjesima i ne osjeća se ugroženo jer upravo iz osjećaja “ugroženosti i partner je bolji i supješniji od mene” proizlazi ograničavanje ili sabotiranje.
• Osjećaj slobode
  Možete imati vlastite interese, prijatelje i vrijeme za sebe bez da to ugrožava vezu.
• Zajednički rast
  U zdravom odnosu oboje postajete bolja verzija sebe, učite, rastete i razvijate se.

Kako prepoznati nezdrave odnose

Nasuprot zdravih odnosa, nalaze se, nezdravi odnosi. Nekako je uvriježeno vjerovati da je samo nasilje znak da nešto nije kako treba, a zapravo je puno više od toga. Nezdrav odnos je kada si u vezi i osjećaš se usamljeno ili se bojiš partneru reći “volim te” jer je njemu/njoj to presladunjavo i nema vremena za te slabosti. Ljubav nije niti će ikada biti slabost!

U nastavku donosim primjer koji je (pre)čest primjer nezdravog odnosa, a situacija se toliko normalizirala i u muško-ženskim kuloarima zvuči, otprilike, ovako: One su naporne i uvijek sve mora biti po njihovom, za mir u kući pristani jer će ti mozak popiti. Oni su sebični i samo na sebe misle jer su ih mamice razmazile i ne daj Bože da maminom sineku nešto kažeš ili da mu fali…

Ana i Marko dogovaraju se oko večernjeg izlaska. Ana je preumorna od tjedna i obaveza i želi provesti večer kod kuće, a Marko želi izaći van. Umjesto pronalaska kompromisa, razgovor brzo eskalira.

Marko (viče): Ti nikad ne želiš raditi ono što ja želim! Uvijek je po tvome!

Ana (uvrijeđeno): To nije istina! Ti si taj koji uvijek gura svoje ideje i nikad ne sluša mene!

Marko: Znaš što, nema veze! Radi što hoćeš!

Ana: Super, to je baš zrelo ponašanje odrasle osobe!

Rezultat? Oboje se osjećaju neshvaćeno, frustrirano i udaljeno jedan od drugog. Emotivna nestabilnost i nemogućnost izražavanja sebe jer ne znamo razgovarati kada se ne slažemo dovodi do reakcija iz dva ekstremna: izbjegavanje ili napadanje. Potreba za dokazivanjem i ljutanja, u takvim situacijama, su obrambeni mehanizmi koji prikrivaju strah, nesigurnost ili osjećaj nemoći.

Zašto se bojimo konflikta

Mnogi od pomisli na konflikt ili nesuglasicu osjećaju strah i/ili nelagodu, a zašto je tome tako, more je razloga. Međutim, kada konflikt ili rasprava izaziva stres, nesigurnost ili bijes, a osoba je u partnerskom odnosu to ne ide na dobro. U takvom odnosu razvija se osjećaj neravnopravnosti što naravno vodi ka nezadovoljstvu i često se prelaze granice jer osoba ne izražava sebe i tako samo tone u svom malom svijetu.

Zašto je teško razgovarati kada se ne slažeš s partnerom pa umjesto traženja rješenja, nesuglasice prerastu u ljutnju i potrebu za dokazivanjem tko je u pravu?

U nastavku donosim nekoliko općentih raloga za strah od konflikta:

• Odgoj i iskustva iz djetinjstva
  Ako smo odrasli u okruženju gdje su konflikti završavali vikom, tišinom ili ignoriranjem, nesvjesno smo naučili da su nesuglasice nešto zastrašujuće. Dijete koje nije imalo priliku vidjeti zdravo rješavanje konflikata razvija uvjerenje da svaka nesuglasica vodi do prekida odnosa ili emocionalne boli.
• Nisko samopouzdanje i strah od odbacivanja
  Ljudi koji imaju strah od odbacivanja često izbjegavaju nesuglasice jer ih doživljavaju kao prijetnju vezi. Oni žive u uvjerenju ako izraze svoje mišljenje biti će manje voljeni ili će ih drugi napustiti.
• Naučeni obrasci iz društva
  U mnogim kulturama konflikt se smatra negativnim i nepoželjnim. Mnogi su naučeni „biti fini, ne izazivati dramu i pustiti da prođe samo od sebe“ čak i kada su osjećaji povrijeđeni ili pregažene potrebe.
• Nesposobnost izražavanja emocija
  Ako netko ne zna prepoznati vlastite emocije ili ih izražavati na zdrav način, konflikt može postati emocionalno preplavljujuće iskustvo. Ljutnja, frustracija i nesigurnost mogu brzo eskalirati jer osoba ne zna kako se nositi s nelagodom.

Ako uzmemo primjer Ane i Marka iz nezdravog odnosa, kako bi izgledao razgovor dviju osoba koje pokušavaju riještiti problem umjesto dokazati tko je u pravu:

Marko: Baš sam se veselio izlasku, jer mi treba malo promjene. Ali vidim da tebi više treba mirna večer. Možemo naći nešto između?

Ana: Razumijem te. Stvarno mi treba malo odmora. Možemo sutra izaći, a večeras ostati kod kuće?

Marko: Ok, može. Onda večeras gledamo film o kojem smo pričali prije dva tjedna.

Rezultat? Oboje su dobili priliku izraziti svoje želje i osjećaje, a istovremeno su našli rješenje koje odgovara oboma.

Zdrav partnerski odnos i rješavanje konflikta

Strah od konflikta dolazi iz duboko ukorijenjenih obrazaca koje možemo promijeniti. Ništa nije uklesano u kamen, samo je potrebno vrijeme i strpljenje! Zdravi odnosi ne znače da nema nesuglasica, naprotiv, oni znače da nesuglasice rješavamo s poštovanjem, strpljenjem i iskrenošću. Ako sukobi u tvojoj vezi brzo eskaliraju, razmisli, pokušavate li se razumjeti ili pobijediti jedno drugo?

No, postoji partnerski odnosi u kojima je dvoje ljudi svjenso sebe i svojih emocija i oni žele pronaći rješenje. Žele graditi zdrav partnerski odnos, a to podrazumijeva zdravo rješavanje konflikta. U nastavku pročitaj nekoliko savjeta kako zdravo rješavti konflikte:

• Slušaj bez prekidanja
  Mnogi ljudi ne slušaju da bi razumjeli, već samo čekaju svoj red na odgovor. Pravi dijalog se događa kada zaista želimo čuti drugu osobu.
• Postavi granice, ali s poštovanjem
  Zdravo izražavanje mišljenja uključuje postavljanje jasnih granica, ali bez vrijeđanja ili omalovažavanja. Tema granica je široka, ali mislim da je važno naglasiti neće se svima svidjeti tvoje granice i neće uvijek biti dobrodošle. Zato je važno jasno komunicirati, čuti svog partnera, ali i sebe i ono što u tom trenu osjećaš. Zajedno ste jači!
• Koristi ‘ja’ izjave
  Umjesto „Ti uvijek radiš to!“ probaj reći „Ja se osjećam ovako kada se to dogodi.“ Ujedno, korištenje “ja izjava” znači preuzimanje odgovornosti, dokle god vam se razgovor svodi na “ti si…”, samo skidaš odgovornost sa sebe i sve prebacuješ na partnera. Zapamti, odnos je 50-50, ni manje ni više.
  
• Prihvati da se ne morate uvijek složiti
  Različitost mišljenja nije prijetnja vezi, dapače, ona može biti prilika za rast. Ipak, kada ako je riječ o ozbiljnim temama, a vaša mišljenja su suprotno, potrebno j eiskreno razgovarati o vašem partnerstvu i vidjeti možete li dalje. Nemojte se zavaravati da će vas to ojačati, zbližiti ili će osoba uz/zbog vas promijeniti mišljenje…
• Nauči regulirati emocije
  Kada osjetiš da bijes raste, pokušaj udahnuti, smiriti se i vratiti se razgovoru kasnije, umjesto impulzivne reakcije.

I dok u školama učimo sinuse, kosinuse i godinu bitke na Krbavskom polju, o emocionalnoj preplavljenosti i zdravom odnosu nas ne uče. Ovim esencijalnim osnovama za Život. O tome učimo u odrasloj dobi, razvijamo i gradimo kroz iskustva, introspekciju i svjestan rad na sebi. To je ujedno i razlog zbog kojeg mnogi danas posjećuju terapeute kako bi upoznali sebe, otkrili tko su i proživjeli Život u lakoći, to i pomodarstvo.

Što više razvijaš svijest o svojim emocijama, lakše ćeš izraziti sebe, ali i osjetiti drugu osobu pored sebe. Da bi odnos funkcionirao potrebne su granice, a to znači da ćeš se u nekom trenu naći u nekoj nesuglasici. Nije cilj pristati na sve “za mir u kući”, cilj je naučiti postaviti zdrave granice. Ljubav je važna i bez ljubavi svijet nema smisla, ali ako je sve na tebi dok partner ne želi komunicirati i rasti, pitaj se gdje je tu ljubav i što ljubav za tebe znači. Pitaj se želiš li biti u takvom partnerskom odnosu, ako nemate razumijevanje, strpljenje i poštovanje imate li zaista ljubav ili nešto što nikada nije bila ljubav?

Zdrav partnerski odnos nije onaj bez problema već onaj u kojem se osjećamo sigurno, voljeno i poštovano, s i bez problema. Ako se pitaš jesi li u zdravom odnosu, postavi si jednostavno pitanje: Osjećam li se sigurno biti ono što jesam u ovoj vezi? Ako je odgovor „da“, na dobrom si putu. Ako je odgovor „ne“, možda je vrijeme da pogledaš dublje jer, zaslužuješ više.